Kava

Sta jos treba da znate o kavi


Kava je vrsta psihoaktivne droge. Osim nje tu su jos caj, nikotin i amfetamini. One privremeno povecavaju aktivnost i podizu raspolozenje. Vece kolicine i duze uzimanje ostavlja tjelesne i psihicke stetne posljedice. Zato, pijte malo, pijte umjereno.


Kava je kava

Postoje dvije vrste kave - arabika i robusta. Arabika se koristi cesce, jer je boljeg kvaliteta, a raste na sva cetiri kontinenta, koja imaju tropsku klimu. Uzgaja se na visini od 2.000 metara, a na mjestu gdje ona raste, ne uspijeva nista drugo.

- Cvijet kave nalikuje bijelom ljiljanu, sazrijeva tri mjeseca, od maja do avgusta, a tajna dobre kafe uglavnom, zavisi od toga koliko se ona pazljivo bere. Najbolje je rucno, jer se tako manje ostecuje. Pritom, najbitniji su miris i ukus, a ne velicina zrna. Jer, kad se samelje, kava je kava, nezavisno od velicine zrna. Miris i ukus kave zavise od podrucja na kom je uzgojena, jer svako podneblje nosi svoj miris. U nekim podrucjima, poput Rija, cak se nazire ukus blata, pa i okeana.

Kafa, kahva, kava

Kafa, kahva, kava, topli je napitak od mljevenih przenih zrna kave, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smedje boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim djelovima svijeta. Mozemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po razlicitim kriterijima (velicina zrna, kolicina arome, cijena).

Vec je nekoliko stoljeca kava omiljen i uobicajen napitak diljem svijeta, popijemo je ujutro, poslije rucka, na kaficu idemo s prijateljima, kafica nam predstavlja vid drustvenog zivota, cesto se medjusobno pozivamo na kavu, pa makar pri tom mislili i na neki drugi oblik konzumacije jela ili pica.

U novije vrijeme se razmislja o tome, ima li kafa stetno djelovanje, pa eto da znate i nema bas, npr. kava poslije rucka uopce nije nezdrava, naprotiv, odlican je saveznik u borbi sa viskom kilograma. Naime ona ubrzava metabolizam i tako navodi organizam da trosi kalorije, pa cak kad je i u stanju mirovanja. Visok sadrzaj kofeina u kavi pomaze oksidaciju masnoca i one se brze razgradjuju.

A koliko kalorija sadrzi kava? Jedna salica espreso kafe sadrzi svega dvije kalorije, svaki dodana zlicica secera ima jos po dvadeset kalorija. Dakle, ako ne pretjeramo sa secerom i dodacima pomoci cemo organizmu u borbi sa slobodnim radikalima jer, kava sadrzi i antioksidante.

Znamo da je njen osnovni sastojak kofein, on nam pomaze svojom stimulacijom nervnog sistema povecavajuci budnost, paznju, podize raspolozenje. Salica kafe ima 100-150 mg kofeina, pa koliko god govorili da je stetna, u umjerenim kolicinama nam nece smetati. Naravno, preterivanje sa kafom nije dobro – najcesci problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u zelucu. Dakle, necemo pretjerivati ma koliko nam je drago ispijanje kafe.

A sto mi znamo o kavi?

Nakon sto je kafa „osvojila“ Arabiju, njena upotreba prosirila se na citav islamski svjet, iako su nacini pripremanja bili razliciti u zavisnosti od lokalnih obicaja. Odatle i potice kafa u danasanjem obliku. Kafa je nekako „isla“ za islamom – gde bi se on sirio, sirila bi se i upotreba kafe. Tek u XVI stoljecu, preko Venecije i Marseja, napitak je polako ulazio u Evropu, ali se prvi veliki „proboj kafe“ povezuje sa porazom turskih trupa 1683. godine. Prilikom povlacenja iz Beca, Turci su za sobom ostavili velike kolicine kafe. Tada je otvorena i prva kafana u Becu, a Austrijanci su poceli da cjene ovaj mirisni napitak. Holandjani su biljku prenijeli na plantaze na Cejlonu i Javi, a Francuzi na Haiti, Jamajku, Kubu i Portoriko. Jedan mladi Portugalac prenio je kafu u Brazil i za manje od jednog stoljeca ova zemlja postala je najveci proizvodjac kafe u svijetu.

Njena pradomovina je Etiopija i pokrajina Kaffa (coffee, engl., Kaffée, njem.), pa tako u nasem dijelu svijeta se njeno ime najpravilnije izgovara na bosanskom jeziku (kahva) usred rijeci kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvorno arapska rijec koju su Bosnjaci prigrlili u cjelini, dok su je zapadnoeuropski jezikoslovci, ili nakrnjili izbacivsi glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu, a onda je ortografski iskomplicirali. A upravo taj glas (h) mami govorniku dah i docarava hlapivu aromu ovoga pica.

A o pripremi kave?

Turska kafa

Najbolja temperatura je 95-98 stepeni Celzijusa, dakle neposredno prije nego sto voda provri. Mozda ste to vec culi, ali vjerovatno niste znali zasto voda ne treba zakuhati. Na nizoj temperaturi od ove ne ekstradira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kafa bledunjava i slaba. Na visoj temperaturi, dakle na 100 stupnjeva, povecava se aciditet, a kafa ima kiseliji ukus.

Espresso kafa


Na samom pocetku XX stoljeca, izvjesni je Luidji Bezera napravio prvi espresso aparat koji je omogucio novi nacin pripreme kafe, dajuci joj drugaciji ukus. Dok sjedite u nekom kaficu i sa uzivanjem pijuckate cuvenu i jedinstvenu talijansku espresso kafu, vjerovatno ste se pitali kako se i zasto stvara ona divna, smedja pjena. Vjerovali ili ne, ta pjena je zapravo karamel – visoka temperatura i pritisak u masini za pravljenje espresso kafe karamelizira secer.

Postoji nekoliko vrsta espresso kafe. Obican, mali crni espresso, sa mlijekom – makijato, moka – mjesavina ciste espresso kafe i cokolade sa malo mlijeka, kapucino – dekadentna kombinacija jake espresso kafe i mlijeka od koga se dobija pjena po kojoj se pospu mrvice cokolade, espresso ristreto, breve, lungo itd...

Odnedavna se i kod nas udomacila instant kafa koja je ukusan i brzo pripremljiv napitak.

Kafa je kao „drustveno pice“ vise uticala na zene nego na muskarce, pa nije ni cudo kada zeni kazu da se moze udati ako je skuhala dobru kavu.

A o berbi kafe znamo li da:



Berba kafe pocinje kad bobice sazriju. Najbolji nacin je da se one beru jedna po jedna, jer se tako preskacu zelene i prezrele. Kafa se moze brati i tresenjem i masinskom berbom, posle kojih se mora vrsiti odvajanje nezrelih i prezrelih bobica. Slijedi termicka obrada koja se dijeli na nekoliko faza. Prva je faza susenja za vrijeme koje se eliminira vlaga. Tu zrna gube tekucinu, koja je oko 12% tezine zrna. Vrijeme faze susenja je oko polovine ukupnog vremena przenja kafe.

Druga faza je przenje, a najvazniji parametar je kolicina toplote koja se predaje zrnima. Intenzitet boje przene kafe je u korelaciji sa finalnom temperaturom przenja, pa visa temperatura daje tamniju kavu. Treca faza je hladjenje – kroz zrna kafe propusta se hladan zrak. Za najbolji kvalitet, przenje mora biti zaustavljeno naglim hladjenjem zrna zrakom ili vodom. Naravno da postoje mnogi nacini pripremanja, ali ovdje su oni osnovni.

da li pijete kavu i jeste li ovisni o njoj:

Lijepo napisano:D

Kao mala sam govorila da ja kava fuj,odvratma...Danas se također toga podržavam ali književnijim riječima.Nije dobra za organizam,previše kofeina,čak i ona bez kofeina šteti.Tako da ja uvijek kada me netko ponudi kavom kažem NE HVALA:D