Čovjek može živjeti vječno?!

Da, ljudi bi mogli živjeti zauvijek! – tvrdi to Desmond Morris (80), svjetski poznati zoolog i etnolog u svom istoimenom eseju (Yes, man could live forever”) objavljenom u britanskom Daily Mailu.

Iscrpljujuće i duge dijete, tjelovježbe i različiti fitness programi, vožnja biciklom, trčanje u prirodi uz cvrkut ptica (jogging) nisu nikakvo jamstvo za dugovječnost, kao ni dobro fizičko i psihičko zdravlje, piše u eseju D. Morris. Za dug i sretan život presudnu ulogu, navodi Morris, imaju genetske predispozicije svake pojedine osobe, njezin ili njegov vedar pogled na život, smisao za humor i život bez stresa.

Ne brinuti se, nipošto, piše Morris, znači krčiti sebi put prema dugovječnosti. Usto, ne bismo se trebali odricati ni svakodnevnih životnih zadovoljstava (uključujući i sitne nezdrave poroke kao što su cigarete i vino).

Vedra i optimistična
Ta kontroverzna Morrisova tvrdnja vrijedna je pažnje i rasprave – pismeni i usmeni napadi na nju tek se očekuju. Morris je do ovakvog zaključka došao nakon što je prije nekoliko godina (svakako u ovom stoljeću) upoznao Francuskinju Jeanne Calment, tada vitalnu 121-godišnjakinju, koja je oko 1887. godine (dakle, u pretprošlom stoljeću) u očevoj trgovini u južnofrancuskom gradiću Arlesu prodavala boje neponovljivom slikaru Vincentu van Goghu (umro 1890. godine).

– Nisam bila oduševljena Vincentom jer je bio ružan, divlji i grešan, a smrdio je i na alkohol – ispričala je Jeanne svoje dojmove o velikom slikaru. No, Van Gogh je napustio svijet u 37. godini, a Jeanne je, eto, živjela u tri stoljeća. Morris je došao na proslavu Jeannina 121. rođendana jer je pod svaku cijenu želio shvatiti kako neko ljudsko biće može tako dugo živjeti.

– Svoju dugovječnost dugujem miru i spokoju koji su me vodili kroz život. Zato me i zovu Calment (Smirena) – sa smiješkom je odgovorila Jeanne. U razgovoru s njezinim liječnikom Morris je doznao da Jeanne nikad nije bila bolesna. Tu je našao potvrdu teze da je genetika presudna za dugovječnost.

“Kakav to imunološki sustav mora biti”, zapisao je nakon toga D. Morris. “Nadalje, vedar i optimističan pogled na život te neukrotiv smisao za humor jednako su pomogli da Jeanne postane”, piše Morris, najstarija osoba koja je ikada živjela (premda se Azijci hvale svojim dugovječnim sugrađanima). U svojoj 120. godini bakica je snimila i svoj prvi CD, odnosno funk-rap pjesmu “Mistress of time” (Gospodarica vremena) prkoseći zubu vremena.



Dijete za naivce
No ono što je slijedilo, Morrisa je ipak šokiralo. U današnje vrijeme, kada se ljudi zbog svakodnevne jurnjave za poslom i novcem i nezdrava života (ponajprije zbog nezdrave prehrane) konačno počinju brinuti za vlastito zdravlje te posežu za različitim dijetama, alternativnim opuštanjima i vježbama, Morris nam otkriva da je Jeanne dugovječnost dočekala unatoč prilično “razuzdanu” životu. Jeanne je cijeli svoj život bila “sladokusac” – naime, voljela je piti jeftino crveno vino te je pušila jake cigarete (ne navode se količine), a bila je i ljubiteljica čokolade i bombona. Nikada nije bila na dijetama, a liječnik joj je tek u 117. godini preporučio da se prebaci na kvalitetnije vino i da ipak prestane pušiti.

“Prepirao sam se s njezinim liječnikom. Zašto da se nakon toliko vremena odrekne svih zadovoljstava uz koje je i doživjela tolike godine”, navodi Morris u svome eseju. Nikada nije bila na dijetama, a nije se bavila nikakvom sportskom aktivnošću. O tome Morris piše: “Često promatram lica joggera koji protrče pokraj mene. Sretni joggeri uživaju u trčanju nakon izlaska iz ureda. Ovi drugi se spotiču na cesti, lica im, uz grimasu, odaju bol i napor.

Oni u sebi govore 'ja to moram, moram se dovesti u formu’. E, takvi sebi smanjuju šanse za dug život”. A dijete – one su za naivce, piše Morris: “Što je dobro danas, nije sutra. Trebamo jesti sve, nastavlja Morris jer tajna dugovječnosti upravo je u tome što su nam police u trgovinama prepune hrane. Razvili smo se kao svejedi, uspijevajući krenuti dalje s mjesta na kojem su drugi oblici života zauvijek nestali. I treba uživati u onome što jedeš, opustiti se jer briga i nervoze uništavaju probavu”, zaključuje Morris.

Posebno je zanimljiva njegova teza o vječno živom čovjeku. Medicina je toliko uznapredovala, smatra on, da bi mogla pronaći genetski “kod” koji bi mogao “zasmetati” biološkom “imperativu” koji upravlja našom razmjenom stanica. Tako bi ga onemogućio i ljudi bi živjeli vječno. U eksploziji populacije tražila bi se dozvola za razmnožavanje. Pa ipak...

Trčanje je prirođeno
– Genetika neće pomoći ako živimo nezdravo – kaže dr. Ivan Belan (71), autor knjige “Jogging”. Strastveni zaljubljenik u rekreacijsko trčanje i sudionik nekoliko svjetski poznatih maratona (uključujući i Newyorški) prednost daje raznolikoj prehrani te kaže da čovjek nije stvoren da bude “miran”.

– Fizička aktivnost čovjeku je prirođena. A kako danas živimo, mogli bismo zaboraviti i trčati i hodati. Trčanje je dobro za tijelo i duh. Za srce, pluća i živce. I za dugovječnost. Morris mora da se šali jer ne mogu se složiti s njegovom tvrdnjom da čovjek mora biti spokojan i miran. Bez stresa danas nitko ne može živjeti – tvrdi I. Belan. Za dugovječnost preporučuje i post (samo voda) jednom tjedno.

Što mislite o tome:

glupost...